Osiguranje internetom
Osiguranje internetom

Osiguranje od poplava i dalje retkost

08 Mar 2015 Komentara (0)Osiguranje od elementarnih nepogoda / Osiguranje / Osiguranje imovine / Osiguranje od poplava i bujica / Osiguranje plodova i useva / Osiguranje za poljoprivrednike / Osiguranje poljoprivrede / Osiguranje gazdinstava / Zaštita imovne /

Osiguranje od poplava i dalje retkost

Izvor: RTS

Pored nedovoljne informisanosti građana o značaju i prednostima osiguranja faktor koji možda i presudno deluje na odluku o "uzimanju" osiguranja je svakako cena. Prosečana cena polise osiguranja koje bi štitilo domaćinstvo od poplava i drugih elementarnih nepogoda, za stan ili kuću od 50m2, iznosi 50 evra godišnje.

Ukupno 359 kuća koje su bile potpuno uništene i čiju je obnovu pomogla država uz pomoć donacija, biće osigurane.

"Procena je da bi osiguranje za te kuće koštalo između 30 i 60 evra godišnje, znači od 2,5 do 5 evra mesečno. Cena osiguranja na godišnjem nivou svih kuća koje su nove izgrađene u procesu obnove je ravna ceni zidanja pola jedne", kaže u izjavi za RTS, Marko Blagojević iz Kancelarije za obnovu i pomoć poplavljenim područjima.

Ipak, bilo je i onih koji su hteli da se zaštite, ali su odbijeni. Naime, objekte na područjima visokog rizika vrlo je teško osigurati.

Jugoslava Smiljković-Stojanović iz Dunav osiguranja navodi da klijent može biti odbijen ukoliko je njegov objekat podignut na klizištu bez građevinske dozvole, a takvih je, kaže, mnogo. To su, kako kaže, područja koja predstavljaju rizik za građanina, ali i za kompaniju koja treba da preuzme osiguranje.

Pre majskih poplava, svaki stoti poljoprivrednik, čija je imovina stradala, bio je osiguran.

Iako je voda nanela više od 10 miliona evra štete, ni ove godine interesovanje za osiguranje nije poraslo.

Dragan Filipović iz Đenerali osiguranja kaže da je osiguranje poljoprivrede i useva od poplava u ovoj kompaniji ukinuto pre 2 godine, zbog toga što poljoprivrednici nisu bili zainteresovani za ovu vrstu osiguranja.

Ekonomski stručnjaci iz oblasti osiguranja tvrde da bi uvođenje obaveznog osiguranja domaćinstava bilo rešenje problema za objekte u rizičnim zonama, ali i toga da država finansira saniranje štete. Slične mere su uvedene u Rumuniji posle poplava i u Turskoj posle zemljotresa.

Jelena Kočović, profesorka na Ekonomskom fakultetu, smatra da, ukoliko bi osiguranje od poplava i drugih elementarnih nepogoda bilo obavezno kao što je obavezno osiguranje od autoodgovornosti, onda bi svi bili u obavezi da ga imaju. Tu spadaju, kaže, i oni koji su u visokim zonama rizika, jer bi osiguravajuće kompanije mogle da izravnaju rizik.

Osiguravajuće kuće tvrde da štetu od polave domaćinstvu isplaćuju najkasnije 15 dana od podnošenja zahteva sa svim potrebnim dokumentima. Kažu i da se polisa može koristiti koliko god puta voda ošteti kuću iste godine.

Pošaljite komentar

Prijavite se na našu mejling listu

Želite da povremeno dobijate aktuelne informacije iz oblasti osiguranja?