Osiguranje internetom
Osiguranje internetom

Ništa nismo naučili od poplava

02 Nov 2014 Komentara (0)Osiguranje imovine / Osiguranje rizika / Osiguranje od elementarnih nepogoda / Obavezno osiguranje / Rizik poplava i bujica / Osiguranje od poplava i bujica / Biznis forum / Panel o osiguranju /

Ništa nismo naučili od poplava

Izvor: Politika

Kako vreme polako protiče sve više opada interes građana, pa i privrede, za osiguranjem. Čak i u područjima gde su bujice pričinile ogromne štete čije se posledice još otklanjaju. To nije samo moj lični utisak, već i iskustvo ostalih osiguravača u našoj zemlji.

Kao da od te elementarne nepogode ništa nismo naučili, kaže za naš list Branko Krstonošić, generalni direktor osiguravajuće kuće Wiener Stadtische, dodajući da je i u nedavnim poplavama bio veoma mali broj onih koji su s polisama u rukama došli na šaltere osiguravajućih kuća da naplate deo od pričinjene štete.

Prvi čovek ove kuće, kao najveći razlog za ovakvo kratko pamćenje naših ljudi, čak i onih kojima su razorne bujice odnele kuću i okućnicu, ne navodi nedostatak nekakve osiguravačke tradicije, već ozbiljne materijalne i ekonomske probleme ljudi s tih područja. Sada, kada im je svaki dinar veliki kao kuća, malo ko razmišlja o budućnosti i (ne)mogućnosti da se slična nevolja opet dogodi. Sve po sistemu – valjda neće opet.

Ako, kako reče Krstonošić, možda ima opravdanja za te i takve ljude, koje je majska poplava opustošila, zabrinjava saznanje da se ništa racionalnije ne ponašaju ni građani u ostalim delovima Srbije.

„Naravno da nisam toliko neiskusan u ovom poslu pa da se žalim što na Kopaoniku, na primer, nema više onih koji su se osigurali od poplava, jer je taj rizik na toj planini ili sličnim područjima, relativno mali. Suština je, međutim, što i uz obale reka koje umeju da s vremena na vreme podivljaju, građani i dobar deo preduzeća, ne misli na moguće poplave, požare ili zemljotrese”, kaže Krstonošić i odmah dodaje da sve ovo što govori nema trunke marketinga, jer i bez te vrste osiguranja njegova i ostale kuće u Srbiji mogu da opstanu.

Problem, dakle, nije u parama. Na pitanje, kako „pomoći” tim, ali i ostalim ljudima da prepoznaju svoj interes, jer osiguranje nije samo trošak, već i dugoročna investicija, ne samo za ne daj bože, Krstonošić, kao veoma iskusan stručnjak za ovu oblast, kaže da ništa ne može preko noći.

Neke zemlje su, naglašava, probale da zakonom nateraju svoje građane na obavezno osiguranje imovine. Osim sumnjivog pravnog osnova za tako nešto, pokazalo se da „sila” prava nije delotvorna i kod nas se od toga odustalo čak i pre nekog formalnog predloga.

Mora se, dakle, i kod nas tom i ostalim vrstama osiguranja, poput životnog ili zdravstvenog, prići sa druge strane, ali nikako bez države. Bez nje i njenih podsticajnih mera nema rasta osiguranja.

U Nemačkoj, podseća prvi čovek Wiener Stadtische, ne postoji porez na imovinu, ali to nikako ne znači da je Nemci ne osiguravaju. Još kako to rade, ali zato što za to imaju veliki interes i kroz razne državne olakšice. Recimo, kroz manje poreze. Onaj koji ima zdravstveno ili životno osiguranje plaća manje poreze na platu.

Kod nas, za sada, osim donekle u poljoprivredi nema takvih pogodnosti. Čim se tako nešto spomene odmah se u prvi plan ističe problem budžetskog deficita. Država još ne može, navodno, zbog prazne kase, da se odrekne dela prihoda u korist svojih građana od kojih bi i ona i oni u relativno kratkom vremenu imali velike koristi. Bar u onoj meri u kojoj se to već vekovima radi u zapadnim zemljama.     

Pri kraju je, kaže Krstonošić, jedna od veoma neobičnih godina za osiguranje u Srbiji, koju nisu samo obeležile poplave, u kojima osiguravajuće kuće nisu imale mnogo „štete”, jer je jednostavno bio mali broj osiguranika, već i jednokratno poskupljenje obaveznog auto osiguranja od 45 odsto.

To se, po oceni našeg sagovornika, više ne sme dešavati, jer takvi udari i po džepu vlasnika automobila nikome ne mogu biti od koristi. Čak ni osiguravajućim kućama, jer se time remete odnosi na tržištu, a građanima upućuje poruka da je osiguranje namet na vilajet.

Isplaćene gotovo sve štete

Wiener Stadtische osiguranje imalo je posle prolećnih poplava relativno mali broj šteta. Po kasko osiguranju automobila 115, a za imovinu 315 slučajeva. Do sada je likvidirano više od 90 odsto šteta. Isplaćeno je ukupno 462 miliona dinara.

Pošaljite komentar

Prijavite se na našu mejling listu

Želite da povremeno dobijate aktuelne informacije iz oblasti osiguranja?